Projekt „Skalin po skalin – štorija!“ nastao je promišljanjem kako obnoviti vanjsko prilazno stepenište, načeto zubom vremena, koje vodi od Fortice prema Osnovnoj školi „Milan Brozović“ u Kastvu. Djelatnice Škole i idejne začetnice projekta Lea Marot, mag. prim. educ. i Sanja Vidić Brčić, mag. paed. bile su vođene željom da se pri obnovi stepeništa upotpuni krajobraz škole, ali u skladu s vizurom grada. Nakon što su Grad Kastav i Mjesni odbor grada Kastva podržali projekt kako idejno, tako i financijski, potaknula se komunikacija s nekoliko institucija: Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci i Učiteljski fakultet u Rijeci, Muzejska zbirka Kastavštine pri Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, Dobrovoljno vatrogasno društvo grada Kastva.
Zajedničkim snagama pronašli su rješenje za sanaciju istog. U projekt su krenule studentice Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Sarah Klešin, Erika Ravnić, Maja Kalac, Janis Baletić, Nika Zubović; studentica Petra Borovac i izv. prof. dr. sc. Zlata Tomljenović s Učiteljskog fakulteta u Rijeci; kustos Marko Badurina mag. educ. hist. et mag. hist. art. iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja; mentorica učenika Maja Šikić mag. art. iz Osnovne škole „Milan Brozović“ i Katarina Fumić mag. turism. cult.. U drugom dijelu realizacije projektu će se priključiti kastavski umjetnici akademski slikar Željan Pavić i akademska kiparica Barbara Kežić Križaj.
Obnova i modernizacija stepeništa imat će i odgojno-obrazovni element u zajedništvu s povijesnim, kulturno-umjetničkim i kineziološkim te će činiti interdisciplinarno kulturno-umjetničko djelo. Oslikavanjem prikaza iz starih kastavskih legendi posjetioce se vodi niz 281 stepenicu kroz književnu povijest grada, a murali ih upoznaju s modernom umjetnošću (street art). Na kraju dolaze pred prekrasnu kamenu zgradu osnovne škole koja predstavlja još jedan važan dio kastavske povijesti. Time se gradu pridaje još jedna kulturno-umjetnički i potencijalno turistički značajna lokacija, a razgled iste potiče posjetioce na kretanje odnosno tjelesnu aktivnost čime se indirektno pozitivno utječe na njihovo zdravlje.
Vijeće učenika na svojim je sjednicama između ponuđenih legendi, probranih od strane stručnjaka, izabralo one koje će se oslikavati. Nakon odabira legendi deset učenika iz Likovne grupe i jedna bivša učenica škole, a sada polaznica Škole primijenjenih umjetnosti u Rijeci, pod vodstvom mentorice Maje Šikić prisustvuju radionicama likovnih rješenja koje su se odvijale u suradnji s kustosom Markom Badurinom i studentima Akademije. Na radionicama su se upoznali s Muzejskom zbirkom Kastavštine i poviješću Kastva kako bi lakše stavili legende u kontekst i definirali likovno rješenje. Stavljen je naglasak na istraživanje i promišljanje o kreativnom oblikovanju okoline u kojoj žive, ali uz brigu za njegovanjem i očuvanjem kulturnog dobra, a težilo se razvijanju kritičkog stava prema devastiranju javnog prostora raznim neprimjerenim oblicima ulične umjetnosti. Studenti su im predstavili tehnike i vještine koje su potrebne za uličnu umjetnost (street art) kao granu likovne umjetnosti koja je stvorena na javnim mjestima. Predstavljeni su im i primjeri raznih likovnih rješenja i umjetničkih djela.
Faza realizacije projekta krenula je pripremom podloge i prenošenjem definiranog likovnog rješenja s papira na stepenište, što nije bio nimalo lak zadatak. Grad Kastav je dozvolio oslikavanje te prethodno obavio građevinske zahvate sanacije, a vatrogasci Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kastav isprali su stepenište prije samog oslikavanja kako bi sve površine bile čiste. Učenici su sa studenticama Akademije i Učiteljskog fakulteta te mentoricom Majom Šikić započeli skiciranje petak tijekom popodneva, a subotu i nedjelju su uz pomoć i sugestije studentica oslikavali četrdesetak stepenica i bokove. Na prva četiri bloka oslikani su motivi iz štorija: Halugica, Kako su Kastavci seli sol i sadili sardelice, Kako su Kastavci bacili kapetana u Lokvinu, Štorija od Šparožne jami. Pojavljuje se i lik Malika. Na bočnom zidu oslikan je portret Vladimira Nazora s pogledom na Kvarner. Iako Halugica nije kastavska legenda, nego je njezin autor Nazor, ona je ipak važna jer je nastala nadahnuta našim legendama s kojima se autor upoznao dok je živio i djelovao u Kastvu.
Organizatori su istaknuli kako bi voljeli da se za završetak projekta nakon potpune obnove i oslikavanja cijelog stepeništa doradi osvjetljenje te na Fortici instalira vanjsko računalo. Na njemu bi posjetioci mogli pročitati originalne tekstove legendi na čakavskom s prijevodom na hrvatski standardni jezik. Za strane posjetitelje prijevod bi bio napisan na engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku. Računalo bi sadržavalo odjeljak s fotografijama gdje bi se mogli pogledati fotografirani dijelovi murala koji bi detaljnije opisali što predstavljaju, tko ih je izrađivao, a prikazala bi se i građevina škole sa svojom poviješću.
Važno je istaknuti kako je poseban značaj ovog projekta njegova interdisciplinarnost kojom se ostvarila suradnja velikog broja institucija. Studentima se omogućuje uvid u rad s učenicima na projektima i u radu izvannastavnih aktivnosti. Učenici se omogućuje suradnja i učenja od profesionalaca iz različitih područja, praćenje procesa nastajanja projekta i sudjelovanje u samoj izradi. Suradnja s kustosom studentima je otvorila mogućnost upoznavanja i suradnje s muzejskim ustanovama, konkretno Muzejskom zbirkom Kastavštine. Osim toga, ovakav oblik suradnje daje dodatni doprinos aktivnog sudjelovanja u društvenoj zajednici svih njezinih sudionika, a građanima se približava umjetnost kao dio krajobraza i kulture njihova grada u čijem nastajanju sami mogu sudjelovati od najranije dobi. Time se kod pojedinca potiče svijest o mogućnosti likovnog i kulturno umjetničkog sukreiranja vlastitog mikrookruženja i važnosti očuvanja nastalih djela kao trajnih utisaka u dio kulture njegova grada.