Dispozitiv, časopis za teoriju, vizualnu, izvedbenu i primijenjenu umjetnost poziva autore i autorice na prijavu radova za drugi broj, posvećen temi Estetike nesigurnosti u tranziciji.
Poziv ostaje otvoren do popunjenja broja. Izlazak broja u tiskanom i elektronskom izdanju najavljujemo za prosinac 2026.
Tema broja: Estetike nesigurnosti u tranziciji
Vrijeme promjena vrijeme je nesigurnosti, ali i polje potencijala, osobito u periodu tranzicije kada ustaljeni normativi gube regulativnu snagu, a novi oblici djelovanja još nisu zadobili svoju formu. Nesigurnost nije stanje koje umjetnost tek danas iskušava, već konstitutivni element brojnih umjetničkih praksi, i to unatrag više stoljeća.
Ipak, rapidan tehnološki razvoj i prodor u gotovo sva područja znanja, kao i globalne društveno-ekonomske promjene, utječu na modifikaciju komunikacijskih modela, uvjeta generiranja znanja, pa i područja umjetničkog djelovanja. Kada linearni modeli napretka prestaju biti uvjerljivi kao dominantni okvir, manje prihvaćane ili novouspostavljene prakse dobivaju novu relevantnost. Digitalne infrastrukture i algoritmi konkretan su primjer te napetosti, istovremeno omogućavaju vidljivost i uspostavljaju nove oblike kontrole i ekstrakcije, mijenjajući uvjete vidljivosti, distribucije i djelovanja umjetničkih praksi. Nesigurnosti su pri tome različite i međusobno premrežene, zahvaćajući nestabilnosti znanja, subjekta, tijela, identiteta, modaliteta iskustva, kao i nestabilnosti institucija te normiranih vrijednosti.
Vizualna umjetnost je područje artikulacije društvenih procesa, ali i diskurzivno polje u okviru kojeg se promjena konceptualizira, anticipira i artikulira. Granice umjetnosti povijesno su propusne, fluidne i u stalnom širenju, pa se i područje umjetnosti neprestano širi. Ta je dinamika propusnosti obilježje uslijed kojeg je umjetnost unutar vlastitog sustava već artikulirala mnoge probleme koji tek naknadno postaju vidljivi, uključujući pitanja o problemu autorstva, te duhovne, simboličke i transcendentalne dimenzije iskustva koje nisu iscrpljene materijalističkim, ni semiotičkim okvirima.
Iako je tema nesigurnosti danas češće u fokusu književne teorije, pa i filma, a pojam dispozitiva sigurnosti (fr. dispositif de sécurité) unutar genealogije moći razradio još krajem sedamdesetih Michel Foucault, pojam nesigurnosti za potrebe pisanja o umjetnosti posuđujemo iz društvenih teorija radi boljeg razumijevanja trenutka sada. Ovdje pojam vežemo uz tehnološki iskorak i društveno-ekonomske promjene, odnosno uz tranzicijske procese koje te promjene pokreću, te postavljamo pitanje njihovih implikacija na umjetnost.
Primjerice, iz dubokih društvenih, političkih i ekonomskih procjepa, uz krizu unutar same umjetnosti i reprezentacije, prije stotinu godina proizašle su historijske avangarde. Nesigurnost je tijekom cijelog prošlog stoljeća ostala važan generator umjetničkih inovacija: od enformela i apstraktnog ekspresionizma, preko neoavangardnih, konceptualnih, performativnih, bodiartističkih, participativnih praksi te događajnosti, do postinternetske i AI umjetnosti. Navedene prakse ne svodimo na jedinstven model, nego ih promatramo kao povijesno različite artikulacije destabilizacija, čime otvaramo interpretativni okvir za formulaciju teme estetike nesigurnosti danas. Polazimo pritom od oblika nesigurnosti koji su se u umjetnosti očitovali kroz egzistencijalnu krizu, destabilizaciju tradicionalnog umjetničkog objekta i statusa djela, krizu reprezentacije, institucija umjetnosti, društvenih odnosa i političke reprezentacije. Današnje okolnosti tehnološkog iskoraka, ekološke ugroženosti te nestabilnosti granica između organskog i neljudskog, originala i generiranog, dodatno otvaraju nove zone nesigurnosti.
Nesigurnost u umjetnosti ovdje ne razumijemo samo kao temu ili posljedicu društvenih, političkih i tehnoloških promjena, nego i kao estetski princip koji oblikuje forme, postupke i režime iskustva. Tematski broj posvećen estetikama nesigurnosti otvara pitanje o konfiguraciji trenutka danas i uvjetima pojavnosti novih praksi, te pristupima njihova razumijevanja i tumačenja.
Nadežda Elezović, urednica tematskog broja i autorica uvodnika, uvažavajući pristigle prijedloge
Poziv je otvoren za teorijske, kritičke i praktično-istraživačke priloge i eseje koji artikuliraju poetike i estetike nesigurnosti kroz sljedeća, ali ne i isključiva tematska područja:
- Alternativni modeli; zajedništvo, ritualno i simboličko iskustvo, postsekularno u umjetnosti, umjetnost i utopija, futurity i imaginarne predodžbe budućnosti.
- Umjetnost u doba prompta: AI u umjetničkoj produkciji, generativni sustavi, automatizacija slike i teksta te promjene u statusu autorstva
- Analiza, tumačenje i interpretacija umjetnosti u doba prompta: generiranje teksta, pitanje autorstva te epistemološke i metodološke posljedice
- Umjetnost kao procesualan sustav, otvoren za kontinuirane promjene i širenja, destabilizacije i pomicanja značenja, stalnog nastajanja i reakcije
- Širenje diskusrsa umjetnosti (u doba tranzicije i neizvjesnosti)
- Destabilizacija normativnih ograničenja, reprezentacijskih modela i režima (ne)vidljivosti
- Institucionalna nesigurnost i destabilizacija znanja: muzeji, akademije, tržište, kritika te promjene režima legitimacije, vrijednosti i vidljivosti
- Epistemološka nesigurnost: umjetnost kao produkcija znanja, teorije umjetnika, diskurzivne prakse, kriza ekspertize te narativi o dimenzijama i naličju stvarnosti
- Etičke, afektivne i iskustvene dimenzije umjetnosti u kontekstu nesigurnosti
- Transformativni i generativni potencijali nesigurnosti: nesigurnost kao prostor stvaranja novih oblika znanja, zajedništva i djelovanja
- Medijske i estetske transformacije: novi alati, hibridni mediji, status tradicionalnih formata i kriterija te dometi novog
- Procesualna i formalna nesigurnost: relacijske strategije, participativne i kolektivne prakse, distribuirano autorstvo, novi modeli umjetničke produkcije (skupovi podataka, softveri, korisnički unosi) i artistic research
- Ekološka i tehnološka nesigurnost, digitalne infrastrukture, algoritmi te novi oblici nadzora i kontrole
- Umjetnost i tehno-feudalizam: digitalne platforme, cirkulacija podataka, algoritamsko upravljanje i novi oblici moći
Predaja rukopisa
Radovi na hrvatskom ili engleskom jeziku predaju se online putem sustava OJS (Open Journal Systems). Prijavu radova možete izvršiti registracijom i prijavom na sustav OJS putem sljedeće poveznice: https://pub.apuri.com.hr/. Uz rad, autori trebaju priložiti popratno pismo u kojem izjavljuju da je rad originalan, neobjavljen i nije pod razmatranjem za objavu u drugom časopisu.
Postupak recenzije
Svi pristigli radovi podliježu dvostruko slijepoj recenziji. Recenzenti su stručnjaci iz područja članka, a njihov se identitet ne otkriva autorima.
Etičke smjernice
Autori su dužni pridržavati se etičkih smjernica za istraživački rad i publikaciju. Ako se utvrdi da je rad plagiran ili da ne ispunjava etičke standarde, bit će odbijen.
Radovi poslani na objavljivanje u časopisu smatraju se originalnima i neobjavljenima te da nisu predani na recenziju u drugi časopis. Autori su odgovorni za sadržaj svog rada, uključujući točnost podataka i dobivanje potrebnih dopuštenja za objavljivanje specifičnih podataka, slika, priloga i drugih materijala koji podliježu autorskim pravima.
Kontakt informacije
Za dodatne informacije i upite, kontaktirajte uredništvo časopisa na dispozitiv@apuri.uniri.hr ili posjetite našu web stranicu za više informacija https://apuri.uniri.hr/casopis-dispozitiv/.