Kultura selfija je dubinski povijesnoumjetnički pregled autoportretiranja, izveden putem niza disciplina: vizualnih studija, naratologije, medijskih studija, psihoterapije, te političke teorije.
Knjiga donosi obavijesti iz više područja te ih postavlja na vremensku crtu povijesti umjetničkih djela;
u žarištu pažnje autorice je prostornost autoportreta, gdje osoba koja se portretira prostor dijeli s gledateljem. Koje informacije nedostaju kad je riječ o transparentnom odnosu prema sebi, i kakav se svijet pojavljuje iza svakog selfija? Kako „svijet iza naših leđa“ postupno zauzima sve veće mjesto u vidnom polju, knjiga dovodi u pitanje mogućnosti selfija da ovlada zbiljom, odnosno da barem u nekoj mjeri posreduje između zbiljnosti i jastva.
Knjiga Culture of the Selfie, izvorno predstavljena na Konferenciji Fear and Loathing of the Online Self (John Cabot University i Roma Tre 2017), se koristi kao udžbenik na cijelom nizu kolegija vizualne kulture (University of Stirling, University of Leeds, Hebrew University of Jerusalem, Bilkent University, University of Essen, University of Krakow itd).
Među prvim je knjigama koje pokrivaju ovo područje vizualnih studija. Pregledana je u važnim izdanjima medijske umjetnosti, kao Geert Lovinkovoj Sad by design (Pluto Press, 2020), Routledge Companion to Mobile Media (Routledge, 2020), D.D. Murayevoj Visual Culture Approaches to the Selfie (Routledge, 2021), Gabriella Giannachinoj Technologies of the Self-Portrait (Routledge,2023), te šezdesetak drugih knjiga i članaka. Dodatna poglavlja su objavljena kao a ‘Selfies as augmentation of (disappearing) reality’, u The Aesthetics and Politics of The Online self, koju su uredili Peter Serram, Teresa Numerico, Geert Lovink i Donatella della Ratta (Palgrave MacMillan 2021), ‘Autografija’ u Concepts, urednika Bernd Herzogengracht (Bloomsbury 2022), ‘Anthropocentrism and solipsism in photographic self-portraits of Edvard Munch’, Photogra-phies, 21/22, 2022, te ‘Selfies controlling dreadful images’ u Psychosomatic images, urednika Ali Shobeiri and Helen West-eest (Palgrave Macmillan 2023).
O AUTORICI
Dr. sc. Ana Peraica je diplomirala povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studije teorije umjetnosti na Jan Van Eyck Akademie u Maastrichtu je završila 2001. godine te upisala doktorske studije na Amsterdam School of Cultural Analysis, Theory and Interpretation Sveučilišta u Amsterdamu.
Godine 2010. je obranila doktorsku disertaciju na intersveučilišnom studiju Filozofija i suvremenost Sveučilišta u Rijeci. Autorica je više knjiga: The Age of Total Images (Institute of Network Cultures, Amsterdam, 2019), Fotografija kao dokaz (Multimedijalni institut, Zagreb, 2018), Culture of the Selfie (Institute of Cultures, 2017). Njena poglavlja uključena su u zbornike u izdanju MIT Pressa, Routledgea, Palgrave Macmillana, Springera, Blackwella, Bloomsburyja, Intellect books, te u enciklopedije u izdanjima Sagea, a znanstvene članke objavljuju joj časopisi Leonardo, Afterimage, Photographies, Philosophy of Photography, Art Documentation i drugi. Recenzent je knjiga za Leonardo Reviews MIT Pressa. Osim znanstvenih, objavila je serije članaka za časopise Springerin, Membrana i druge. Gostujuća je profesorica na austrijskom Sveučilištu Dunav, a nedavno je bila i gostujući član odsjeka Srednjoeuropskog sveučilišta CEU u Budimpešti. Kurirala je niz online i offline izložbi zasnovanih na istraživačkim projektima, poput #whataboutyourselfie, Victims Symptom, Hardware-software-nowhere, Machine_philosopher, te offline izložbi medijske umjetnosti kao Žena na raskrižju ideologija, te preglednih jubilarnih manifestacija poput 46. Zagrebačkog Salona – Rukopisi novog doba.
Web: https://www.anaperaica.info