Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci (APURI) u 2026. godini provodi projekt Otvoreni digitalni modeli riječke baštine: Digitalna renesansa riječke secesije, sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Rijeke u okviru programa javnih potreba u kulturi za 2026. godinu. Cilj projekta je digitalna dokumentacija, interpretacija i očuvanje najvrjednijih primjera riječke secesijske arhitekture primjenom 3D skeniranja, fotogrametrije i proširene stvarnosti te objava rezultata u otvorenom digitalnom repozitoriju, dostupnom javnosti, stručnjacima i obrazovnim ustanovama.
Na preporuku stručne suradnice projekta za prvu godinu provedbe odabrane su dvije zgrade arhitekta Emilija Ambrosinija na Korzu: nekadašnji Hotel Royal, odnosno kuća Rauschel (Korzo 9 / Adamićeva 10, 1906.), u kojoj je danas sjedište Primorsko-goranske županije, te kuća Schittar (Korzo 23, 1904.). Pročelje zgrade Županije prema Korzu smatra se jednim od najreprezentativnijih secesijskih pročelja u Rijeci.
Program je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Rijeke u okviru programa javnih potreba u kulturi za 2026. godinu










O zgradama
Kuća Rauschel, nekadašnji Hotel Royal (Korzo 9 / Adamićeva 10, 1906.)
Zgradu je 1906. godine za naručitelja Francesca Rauschela projektirao Emilio Ambrosini, proširenjem i secesijskom pregradnjom starije kuće. Zamišljena kao hotel koji naglašava širinu glavne gradske šetnice, danas je sjedište Primorsko-goranske županije. Pročelje prema Korzu jedno je od najslikovitijih secesijskih pročelja Rijeke: otvoreni balkoni s polukružnim lođama, kovane ograde s cvjetnim i meandarskim motivima te reljefni vijenci s motivom kestenova lista. U projektu je prvo na redu za digitalizaciju; snimljeno je 1. i 2. studenoga 2026., a prva verzija 3D modela pročelja izrađena je u studenome.
Kuća Schittar (Korzo 23, 1904.)
Kuću Schittar Ambrosini je 1903. i 1904. godine oblikovao adaptacijom i nadogradnjom dviju starijih kuća za riječkog trgovca Giovannija Schittara. Pročelje je zamišljeno kao okomiti vrt: oko prozora grane masline i penjavi ljiljani, na drugom katu perunike, na trećem akantovo lišće, uz sačuvan izvorni drveni izlog u prizemlju. Posebnost je bilo potpuno ostakljeno potkrovlje prema Korzu, fotografski atelje s natpisom u frizu, prema Juliji Lozzi Barković prva "peta fasada" u Hrvatskoj. Pregradnjom u stambenu zgradu 1937. godine atelje i jedinstveni balkon su izgubljeni, pa 3D dokumentacija današnjeg stanja uz izvorni Ambrosinijev nacrt iz Državnog arhiva u Rijeci i razglednicu iz 1914. čini podlogu za buduću raspravu o obnovi.
Metodologija
Pročelja se dokumentiraju beskontaktno, fotogrametrijskim snimanjem bespilotnim zrakoplovom i s razine ulice, te 3D skenerima iz blizine. Iz više tisuća fotografija te rezultzata skenova izrađuje se gusta mreža visoke rezolucije koja se obrađuje. Iz nje nastaju dvije razine modela: javno dostupan model niže rezolucije pod otvorenom licencom i model visoke rezolucije za konzervatorske, restauratorske i istraživačke potrebe, dostupan stručnoj zajednici na zahtjev.
Voditelj projekta
- prof. art. Aljoša Brajdić
Projektni tim
- doc. art. Mihael Giba
- doc. art Luka Petrinjak
- doc. art Ivan Vranjić
- Zoltan Djeke, umjetnički suradnik
Suradnici
- prof. dr. sc. Julija Lozzi Barković
- Katarina Podobnik, predavačica
