Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci pokreće APUExp, interdisciplinarni program namijenjen studentima umjetničkih akademija i srodnih fakulteta. Cilj programa je poticanje sinergije suvremenih digitalnih alata i tradicionalnih primijenjenih tehnika te otvaranje prostora za istraživanje i inovaciju.
Što je APUExp?
APUExp studentima pruža platformu za eksperimentiranje s različitim pristupima u kontekstu primijenjenih umjetnosti. Program kombinira resurse Akademije – od radionica za staklo, mozaik, drvo, metal i keramiku do digitalnih alata za 3D modeliranje, VR/AR, animaciju, interaktivne instalacije i videoigre.
Realizirani projekti bit će predstavljeni javnosti kroz izložbu u Galeriji APU i na digitalnim platformama Akademije.
Prijaviti se mogu:
- studenti umjetničkih akademija i srodnih fakulteta,
- interdisciplinarni kolektivi (barem jedan član mora biti student umjetničkog studija).
Posebno se potiču suradnje koje okupljaju stručnjake iz umjetnosti, tehnologije i znanosti.
Područja interesa:
- hibridizacija digitalnih i tradicionalnih tehnika,
- eksperimentiranje s održivim dizajnom,
- eksperimentalna tipografija i grafički dizajn,
- data art i vizualizacija podataka,
- eksperimentalni zvučni dizajn i glazba.
APUEXP 2025
U 2025. godini, u okviru programa APUExp, ostvareni su rezultati u području interdisciplinarnih umjetničkih eksperimenata.
Na javni poziv pristiglo je devet prijava, a odabrana su tri projekta koja su najviše odgovarala eksperimentalnom, istraživačkom i produkcijskom profilu natječaja:
Razvoj tipografskog pisma - Autori: Amra Levak, Sebastijan Žamarija
RiType je projekt osmišljen kako bi se oživila riječka tipografska baština. Zamišljeno je u obliku web stranice koja bi se sastojala od tri dijela.
RiArhive - arhiva grafičkih proizvoda iz riječke prošlosti koji su tako reći zaboravljeni. Naglasak je na tipografiji, tako da će na webu biti prikazani i cijeli proizvodi i istaknuta tipografija sa istih proizvoda, koja će biti kategorizirana po nekim tipografskim obilježjima.
RiFoundry – Arhiva studentskih fontova nastalih kao revival riječkih ne digitaliziranih fontova, koje će ljudi moći besplatno skidati i koristiti.
RiCooker – nasumično generiranje kombinacija fontova, takoreći recept, koje će studenti onda kombinirati i napraviti svoj potpuno novi font inspiriran riječkom tipografskom baštinom.
RyType je osmišljen prvobitno za studente, ali se njime mogu služiti i svi ljudi koje zanima riječka povijest grafičkih proizvoda.
Projekt Razvoj tipografskog pisma iznikao je iz želje da se prepozna i interpretira jedan zanemareni, ali bogat segment riječke industrijske i vizualne povijesti – tipografski izričaj povezan s nekadašnjim tiskarskim, grafičkim i industrijskim pogonima grada. Tijekom 2025. godine autorski tim, koji čine Amra Levak (APURI), Sebastijan Žamarija (APURI) i suradnica Filipa Ivanda (UMAS), uz stručnog suradnika Mihaela Šandra (APURI), proveo je istraživanje povijesnih uzoraka tipografije koji su oblikovali identitet Rijeke i njezine industrijske baštine. Analizirani su natpisi s tvorničkih zgrada, arhivski materijali i tiskani artefakti Riječke dioničke tiskare i Tvornice papira Hartera, koji svjedoče o estetskim i tehnološkim transformacijama u prijelazu iz analognog u digitalno doba.
Cilj ovog interdisciplinarnog umjetničko-dizajnerskog pristupa nije bio puko dokumentirati prošlost, već je iz nje izvući suvremeni oblikovni potencijal. U 2025. godini, projekt je dovršio istraživačku fazu te naznačio bazu znakova i sustav tipografskih karakteristika sa kojima je cilj u 2026. razviti funkcionalan digitalni font. Riječ je o pismu koje će reinterpretirati lokalne povijesne tipografske elemente u novom kontekstu, čineći ih dostupnima kroz open-source model, što znači da će biti slobodno dostupan javnosti za preuzimanje i korištenje.
Nastavak ovog projekta ima višeslojnu važnost. Prije svega, riječ je o kulturnom doprinosu – projektu koji obnovom i suvremenom reinterpretacijom industrijskih grafičkih elemenata čuva vizualnu baštinu Rijeke, istodobno potičući identitet grada u digitalnom dobu. Drugo, projekt ima snažnu primijenjenu dimenziju jer omogućuje studentima da povežu povijesno istraživanje, suvremene tehnike dizajna i digitalne alate, razvijajući tako analitičke i produkcijske kompetencije u tipografiji. Treće, rezultat – otvoreni, javno dostupan font – čini projekt društveno relevantnim primjerom suvremenog promišljanja o kulturnom nasljeđu kao zajedničkom resursu.
Projekt Hrvatske autohtone sorte maslina, autorica Lucija Kurilić
Projekt „Hrvatske autohtone sorte maslina“ interaktivna je platforma koja prikazuje ključne informacije o domaćim sortama: njihova područja uzgoja, okuse ulja, sezonske berbe, namjene, osjetljivost na bolesti i korisna upozorenja za maslinare. Namijenjena širokom krugu korisnika, od laika i entuzijasta do stručnjaka, platforma naglašava važnost hrvatskih sorti te utjecaj podneblja, klime i tradicije. Podaci su prikazani kroz dijagrame i rješenja koja jasno komuniciraju kroz estetski bogate vizuale maslina.
Ovaj projekt predstavlja umjetničko istraživanje koje je rezultiralo prvom javno dostupnom digitalnom bazom sorti maslina u Hrvatskoj. U suradnji sa koautoricom Klarom Sorić (UNIN) te stručnjacima Marinom Nižićem (Urbani separe), Markom Bralićem (DataThrills), Lukom Borčićem (UNIN), razvijena je interaktivna platforma koja objedinjuje podatke o morfološkim, geografskim i agronomskim karakteristikama hrvatskih sorti.
Značaj projekta proizlazi iz činjenice da je riječ o prvoj bazi maslina koja je javno dostupna i besplatna za korištenje. Do sada su specijalizirane baze, poput CROLIVE ili genetskih registara masline, bile zatvorene ili namijenjene stručnim institucijama. Inicijativa Lucije Kurilić otvara te resurse široj javnosti – studentima, maslinarima, dizajnerima i istraživačima – potičući otvoreni pristup znanju o sortama maslina i njihovom identitetu.
Ova digitalna baza spaja znanstvenu preciznost s vizualnom interpretacijom, čineći informacije ne samo korisnima, već i estetski pristupačnima. Uz to, projekt doprinosi svijesti o važnosti očuvanja biološke raznolikosti i kulturnog nasljeđa. Javna objava platforme u studenom 2025. godine označit će završnu fazu projekta koji popularizira hrvatsku agrarnu baštinu, stvarajući alat koji prvi put povezuje naslijeđe, umjetnost i tehnologiju u formi dostupnoj svima.
Projekt Zelena Rijeka autora Lucijana Kolonića
Projekt potiče korištenje riječkih zelenih površina kroz digitalnu interaktivnu igru. Aplikacija ima u cilju educirati o povijesnim, kulturnim i prirodnim značajkama parkova te motivira na boravak na otvorenom. U ovoj fazi, korisnici u Parku Heroja sade virtualnu biljku koju održavaju bodovima skupljenima stvarnim boravkom u parku, povezujući fizičko okruženje i digitalno iskustvo.
Kroz rad u autorskom timu sa Marijom Kuprešak (UNIN) i Leom Gojnikom (UNIN) te stručnim suradnicima Mihaelom Gibom (APURI) Marinom Nižićem (Urbani separe), Markom Bralićem (DataThrills) te Lukom Borčićem (UNIN), povezuje digitalne tehnologije, ekologiju i edukaciju kroz koncept igrifikacije. Razvijen u sklopu programa APUExp 2025, projekt koristi elemente igre kao alat za učenje o kulturnim, prirodnim i povijesnim vrijednostima riječkih parkova, šetnica i zelenih zona.
Kroz digitalnu kolektivnu interaktivnu igru, korisnici istražuju gradske prostore, rješavaju zadatke i otkrivaju informacije o flori, fauni i kulturnim točkama grada. Cilj projekta je potaknuti stanovnike i posjetitelje na boravak na otvorenom, rekreativno istraživanje te aktivno korištenje javnih površina. Projekt se uklapa u suvremene koncepte urbane zelene obnove i održivog razvoja grada, istovremeno stvarajući novo iskustvo učenja, igre i digitalne povezanosti među korisnicima.
Zelena Rijeka spaja edukativni i umjetnički pristup, promovirajući gradske zelene prostore kroz inovativni digitalni medij. Projekt je u završnoj fazi razvoja i bit će objavljen krajem studenoga 2025. godine putem internetske platforme Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, gdje će posjetitelji moći pristupiti njegovom sadržaju i sudjelovati u interaktivnom istraživanju
U programu APUExp 2025 ukupno je sudjelovalo 11 autora i suradnika iz APURI, UNIN-a i UMAS-a. Program je realiziran kroz radionice 27. – 29. listopada 2025., mentorski rad te završne konzultacije usmjerene na produkciju i javnu prezentaciju.
Rezultati će biti predstavljeni na izložbi u Galeriji APU 17.12.2025. te kroz digitalnu arhivu na mrežnim stranicama Akademije, čime je povećana dostupnost i vidljivost studentskih projekata prema široj javnosti.